Podunavska, prigranična i ravničarska opština Bela Crkva, prostire se u severoistočnom delu Srbije, na krajnjem jugoistoku Vojvodine i Banata. Okružena je obroncima Karpata na krajnjoj istočnoj granici, Vršačkim planinama na severu, Dunavom na jugu i široko je otvorena prema zapadu-Panonskoj niziji.
Na prostoru od 353 kvadratna kilometara, u 14 naselja živi oko 22.000 stanovnika na prosečnoj nadmorskoj visini od 89,55 metara.
Reljef opštine Bela Crkva izrazito je ravničarskog karaktera, osim dela prema Rumuniji, dužina same granice je 70 km gde se ravnica završava obroncima Karpata.
Iako ima periferan položaj opština je saobraćajno veoma dobro povezana sa susednim opštinama. Saobraćajna povezanost ogleda se u mreži regionalnih i magistralnih puteva, međunarodnim graničnim prelazom -Kaluđerovo, najstarijom železnicom na Balkanu iz 1856. godine, vodenim saobraćajnicama Dunavom, hidrosistemom Dunav-Tisa-Dunav, kao i aerodromom u C kategoriji.
Geografski položaj
Najveće prirodno bogatstvo i potencijal razvoja predstavlja svakako reka Dunav, koja predstavlja prirodnu vezu sa Evropom. Prate je upečatljivi predeli koji obiluju jedinstvenim kulturnim vrednostima. Prirodna bogatstva su i reka Karaš u koju se ulivaju se tri potoka: Prušnjacki, Dolina i Fabijanski, i reka Nera u koju se ulivaju potoci: Najdaški, Krajnji i Jaruga , i brojni veštacki kanali.
Deliblatska pešcara, po svojoj specifičnoj klimi i zastupljenosti biljnog i životinjskog sveta predstavlja jedinstven fenomen u Evropi. Na površini od 1500 ha nalaze se lovišta i uzgajališta svih vrsta divljači a i stanište je najrazličitijih vrsta ptica.
Najvece prirodno bogatstvo sa stanovišta razvoja turizma predstavlja sedam kristalno čistih jezera, koja su nastala eksploatacijom šljunka sa dna Panonskog basena. Ukupna površina jezera iznosi 150 ha, i vodom se snabdevaju iz arteških bunara i podzemnih izvora.
Poljoprivredne površine predstavljaju najobimniji prirodni resurs, i kao takve obuhvataju 77,% ukupne teritorije opštine Bela Crkva. Celokupno područje opštine zahvata površinu od 35.345 ha, od čega je 21.499 ha pod oranicama, 6.158 ha pod livadama i pašnjacima, pod vinogradima i voćem oko 160 ha, a pod šumom je 2.704 ha.